Postoji niz definicija interkulturalne komunikacije, a najjednostavnija, i time meni najdraža, je:
Kad upoznajete nekog novog, želite ostaviti što bolji dojam. Na temelju onoga što ZNATE, i vi ćete donijet sud o osobi koju upoznajete. Način komuniciranja, dijalekt, reći će vam iz kojeg je kraja Hrvatske. Odjeća i obuća će vam možda reći kojem financijskom razredu pripada, a stil otkriti godine. No, što ako upoznajete nekoga tko nije iz Hrvatske? Hoćete li se rukovati? Hoće li stisak ruke biti čvrst i dug ili onako, običan? Hoćete li se gledati u oči? Imati osmijeh na licu?
Ako ste u Japanu, nećete se rukovati, a ako se Japanac ispred vas osmjehuje – zbunjen je i nelagodno mu je. U arapskom svijetu ljude ćete gledati u oči. Srednja i južna Azija će vas zbog toga doživjeti agresivnim. U Brazilu ćete uvrijediti ljude ako im prstima pokažete da su OK. U Tajlandu nećete skidati osmijeh sa lica čak ni kada govorite „ne“.
Ovo su samo neke od mnogobrojnih stvari koje će vam, ako ih ZNATE, omogućiti ugodniji boravak u zemlji koju posjećujete. Kažu da putovanja proširuju horizonte, ali pokazuju vam i tko ste vi zapravo. Kad posjećujete zemlju čija kultura je toliko različita od vaše, otkrivate svoje granice. Zato je vrlo bitno da znate tko ste vi i koje su vaše kulturne vrijednosti. To će vam omogućiti da lakše doživite i proživite „kulturni šok“ koji se dogodi svima kad komuniciraju sa različitim kulturama. Interkulturalna komunikacija, odnosno vaša kompetentnost u interkulturalnoj komunikaciji, pomaže vam da lakše preživite taj „kulturni šok“ i izbjegnete trajne frustracije.
Kako to izgleda u poslovnom svijetu? Vi ste inženjer koji je napravio nacrt za neki stroj. Matematika i tehničke znanosti su vam u „malom prstu“. Firma vas šalje u Kinu, u tvornicu u kojoj bi se taj stroj trebao proizvoditi. Vi ste pravi proizvod Zapada. Za vas je „vrijeme novac“ i želite što prije saznati kakve su kineske mogućnosti. Postavljate kratka, direktna i što jasnija pitanja i ne dobivate adekvatni odgovor. Vrijeme prolazi, a vaše frustracije rastu i produbljuju se. Danas u svijetu globalnog poslovanja više nije dovoljno biti samo odličan inženjer, morate biti i menadžer, timski igrač, odličan komunikator te biti kompetentan u interkulturalnoj komunikaciji. Inženjer iz ove priče prvo mora steći ZNANJE o zemlji i ljudima koje posjećuje, riješit se PREDRASUDA i postati svjestan svoje ETNOCENTRIČNOSTI. Upravo to je razlog što danas svaka ozbiljna firma svoje menadžere šalje na obuku kojom postaju kompetentni u interkulturalnoj komunikaciji i samim tim uspješniji u poslovanju.
Radna mjesta će sve više biti globalna i multikulturalna. Od budućih zaposlenika će se, osim poznavanja stranog jezika, kulture i tolerancije, zahtijevati znatiželja i elastičnost (The Centre for International Mobility/Demos Helsinki, 2011.). Ljudi putuju i putovat će još više. Interkulturalna komunikacija je nešto neizbježno. Pitanje je samo – želite li biti kompetentni i uspješni u njoj ili frustrirani i bespomoćni?